OTKRICE I PODJELA AMERIKE

ANGLO AMERIKA

Angloamerika je termin koji se koristi za oznacavanje onih dijelova Amerike u kojima je glavni jezik engleski ili koje imaju znacajne povijesne, lingvisticke i kulturne veze s Engleskom ili Britanskim otocima. Alternativno, Angloamerika je americki dio Anglosfere.
U Angloameriku se gotovo iskljucivo ubrajaju Sjedinjene Države i Kanada, tj. zemlje koje tvore sjeverni dio Sjeverne Amerike. Belize, Panama, Gvajana (ili Gvajane), Jamajka i nekoliko karipskih država ukljucene su u šire znacenje Angloamerike unatoc svojoj blizini ili smještaju u Južnoj Americi (usporedi s Latinskom Amerikom). Kada se govori o ovoj široj grupi ponekad se koristi termin Anglofonska Amerika.
Nasuprot tome, pridjev angloamericki koristi se u sljedecim pogledima:
Može se koristiti za obilježavanje kulturne sfere koju dijele Engleska, Sjedinjene Države i ponekad Engleska Kanada. Na primjer, "angloamericka je kultura razlicita od francuske kulture." Politicki vode poput Sir Winstona Churchilla, Franklina Roosevelta i Ronalda Reagana upotrebljavali su termin tijekom povijesti u razmatranju "prostornog odnosa" izmedu Sjedinjenih Država i Engleske.
Može se koristiti za opisivanje odnosa izmedu Ujedinjenog Kraljevstva (ili specificno Engleske) s jedne strane i Amerike, posebice Sjedinjenih Država, s druge strane. Na primjer, "angloamericki odnosi su bili napeti prije americko-britanskog rata iz 1812."
Kao imenica, Angloamerikanac može oznacavati osobu iz Amerike koja govori engleskim. Ova se uporaba najcešce javlja u razgovoru o povijesti ljudi koji su govorili engleskim u Sjedinjenim Državama i ogranicen broj ljudi koji su govorili španjolskim u zapadnom SAD-u tijekom americko-meksickog rata. Ova uporaba opcenito zanemaruje razlike izmedu ljudi engleskog, njemackog, irskog ili nekog drugog sjevernoeuropskog podrijetla, te obuhvaca vecinu bijelaca u Sjedinjenim Državama koji govore engleskim.
Angloamerika je nekada bila obecana zemlja za siromašno stanovništvo tadašnje Europe. Gradile su se ceste i željeznice, radilo se u rudnicima i tvornicama, a za to je bila potrebna jeftina radna snaga. Ali danas više nije tako jer je doseljavanje ograniceno u kvotama, a traže se visokoobrazovani strucnjaci. Unutaramericko kretanje novi je tip kretanja, a ima samo jedan smjer: Latinska Amerika-Angloamerika. Meksiko, Kuba i otoci Antila podrucja su s kojih stanovnici odlaze u SAD ili Kanadu, zbog ekonomskih, ali i politickih razloga. Stoga je i španjolski jezik u nekim djelovima Angloamerike, uz engleski, postao gotovo i službeni jezik.